CSEP HUSU BA JOVEN SIRA ATU KONTRIBUI ESTABILIDADE IHA RAI LARAN

Rai Timor rai ne’ebé furak no kmo’ok ba ita emar sira hotu hodi merese hla iha rai ida ne’e nia leten ho livre no digno, rai Timor ho ninia identidade solidaridade ne’ebé moris nanis tiha ona hsui bei ala sira nia tempo hanesan moruk ida ne’ebé preserva metin nafatin ba nia bei oan sira

Timor iha kultura feto san – uma mane nahe biti boot, no iha lisan ne’ebé forte maske lao lemo-lemo  maibe Timor oan hatene sira nia origem ou mai husi uma lisan ne’ebé sira iha. hirak ne’e hodi fo kontribuisaun moris iha harmonia, paz no dame nia laran.

Hare ba moris pasado ne’ebé Timor nia bei-ala sira estabelese tiha ona sai fundasaun atu ita jersaun foin sae feto ou mane tenke banati tuir hodi asegura situasaun ida ne’ebé’e hakmatek ba ita nia sociedade, maibe ikus-ikus ne’e lalaok sira ne’e komesa mihis ou menos tamba ita nia jerasaun foin sae lakohi kontempla ho kakutak malirin no fuan bot hodi foti desizaun wainhira hasoru problema ruma. Joven barak liu utiliza dalan ho forsa fiziku no emosaun la tau ona importansia ba dialogu / nahe biti boot, la fo solusain ba problema ne’ebé hasoru. Joven sira fasil atu monu ba lasu propaganda hodi kontribui ba aktus krime duke sai autor ba rezolve konflito krime, jovem barak halo separasun ninian hodi inkliu ba grupo ida no kria inimigo ba grupo jovem sira seluk. nune’e hamosu la hakmatek atu halo movimentu iha rai laran rasik. joven sira presija tahanáan atu tetu konsekuénsia tomak molok halo asaun ruma iha kada aktividades hodi kontibui ba paz no dame iha rai Timor.

Hakmatek fanun joven sira hotu atu idak idak limita ninia hanoin ne’ebé la konstrutivo hodi bele hases an husi konflito no sai promotor ba paz no dame.

CSEP husu ba inan aman sira iha tempo no situsaun agora presija hola responsabilidade hodi kontrola oan sira wainhira halao movimento ba fatin ruma, kria komunikasaun ba oan sira hakbesikan ba oan sira hanesan kolega hodi konpriende sira hakarak la signifika tenke halo tuir hakarak balun ne’ebé bele mos kontribui ba asaun konflito.

Rai Timor ba Timor oan hotu, karik-nune’ita Timor oan hotu iha responsabilidade moral atu kria situasaun ida ne’ebé hakmatek ba ita an rasik, jovem sira presija hadok an husi konflito, jovem sira tenke sai autor hodi rezolve no hamate konflito, jovem sira presija iha unidade, rona malu no hadomi malu so ida ne’e deit mak dalan uniku atu bele kria no kontribui ba paz no dame iha ita nia rai doben Timor Leste.

Iha situasaun pandemia global COVID-19, serka sanitaria no situasaun politika rai laran ne’ebé la estavél iha Timor-Leste hanesan lisaun ba joven sira atu pasiénsia no halo ezame-de-konsiénsia atu hakmatek, estuda no kontribui atu fo solusaun hamutuk atu diak ba ita-án rasik, sosiedade no ba nasaun. So, ida ne’e deit mak joven sira tenki kuda iha espiritu foinsa’e sira nia fuan tamba povu no nasaun precisa hakmatek no atu moris iha estabilidade nia laran.

 

Dili, 25 de Marsu de 2021.

~REMATA~